Imaš registrovanu preduzetničku delatnost, ali ti je palo na pamet da otvoriš preduzeće. Deluje ozbiljnije kad si direktor, nego kad si običan preduzetnik. Sve to jeste i sve je to lepo, ali moraš da imaš u vidu da ako pored preduzetničke delatnosti otvoriš i preduzeće ovim dupliraš troškove doprinosa.

Kako to?

Prema Zakonu o doprinosima za socijalno osiguranje doprinos za PIO se plaća po svim osnovama kada je uložen neki rad. Kao zakonski zastupnik (direktor) preduzeća koje je osnovano ti ulažeš rad upravljanja tim preduzećem i samim tim si u obavezi da plaćaš doprinos za PIO.

Osnovno pravilo kada obračunavamo doprinos za PIO je da je za sticanje konkretnog prihoda potrebno ulaganje konkretnog rada ili da su u pitanju prava iz radnog odnosa. To nedvosmisleno možemo da zaključimo iz Mišljenja Ministarstva finansija:

„To znači da na prihode koje fizičko lice ostvaruje po više različitih osnova (radni odnos, samostalna delatnost, ugovori i dr.), doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje obračunava se i plaća po svim tim osnovima, dok se doprinos za zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti plaća samo po jednom osnovu, tj. onom koji je prioritetan osnov osiguranja.

Dakle, u konkretnom slučaju kada fizičko lice - preduzetnik kao obveznik plaćanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje po osnovu samostalne delatnosti, ostvaruje i prihode od radnog angažovanja (koji nije radni odnos) po drugim osnovima (npr. ugovor o delu i dr.), na prihod ostvaren po osnovu tog radnog angažovanja obračunava se i plaća doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje."

 (deo Mišljenja Ministarstva finansija, br. 011-00-252/2019-04 od 5.4.2019. godine)

Što znači da obavezno plaćaš doprinos za PIO na najnižu propisanu osnovicu u iznosu od 12.311,28dinara (51.297 x 24%). Ovo je podatak za 2026. godinu, i ovaj podatak se menja svake godine.

Poreska prijava se podnosi do 15. u mesecu za prethodni mesec i tada se plaća pomenuti doprinos.

Za preduzetničku delatnost koja je u mirovanju, u fazi mirovanja ne plaćaš ništa, ali istovremeno to znači da nemaš staž za taj period i takođe znači da nisi zdravstveno osiguran/a, jer ne plaćaš osiguranje za zdravstvo.

U preduzeću ne moraš da budeš u radnom odnosu, možeš da radiš prema ugovoru o pravima i obavezama direktora, ne moraš da imaš redovnu platu, ali tim ugovorom mora da bude definisano kada ćeš dobiti naknadu za uloženi rad i koji su parametri za obračun naknade - jer prema Ustavu Republike Srbije niko ne može da radi a da za taj rad ne bude plaćen. Doprinos za PIO plaćaš svakog meseca.

Ova varijanta važi samo ako redovno sebi plaćaš doprinose na ličnu zaradu kao preduzetnik. Pošto ove obaveze ne plaćaš, jer je radnja u mirovanju, u obavezi si da preko preduzeća plaćaš sve doprinose i to:

Najniža osnovica za 2026. 51.297,00

PIO 24% = 12.311,28

Zdravstvo 10,3% = 5.283,59

Nezaposlenost 0,75% = 384,72

Što je ukupno 17.979,59

Ova obaveza se plaća mesečno, bez obzira na to da li imaš posla ili nemaš. Preduzeće se ne može staviti u stanje mirovanja, a poreske obaveze počinju da teku od dana registracije preduzeća. I ovo nije zarada, po osnovu ovog plaćanja ne isplaćuješ sebi nikakvu zaradu.

Po mom mišljenju je bolje kada osnivač preduzeća zasnuje radni odnos u svom preduzeću, jer tada ima sva prava iz radnog odnosa kao bilo koji drugi zaposleni. Platu takođe obračunava mesečno i isplaćuje je, ali zarada ne može da bude manja od minimalne zarade, što znači da su i obaveze za doprinose veće, jer se ne može koristiti najniža propisana osnovica.

Direktor koji nije zasnovao radni odnos ima prava samo na naknadu za svoj rad, na koju dodatno plaća doprinos za PIO i zdravstvo, nema prava na bolovanje i ostala prava iz radnog odnosa. Prilikom podizanja dividende (dobiti iz poslovanja) plaća dodatnih 15% poreza na dividendu.

Preduzetnik na ličnoj zaradi može doprinose da plaća na najnižu propisanu osnovicu, ima prava na podizanje dobiti iz poslovanja bez plaćanja dodatnog doprinosa, a kao troškovi po osnovu radnog angažovanja priznaju se samo neoporezivi iznosi (dnevnice i slično).

Na tebi je da odlučiš da li ćeš aktivirati preduzetničku delatnost i plaćati poreske obaveze na ličnu zaradu ili ćeš se prijaviti u radni odnos u svom preduzeću ili ćeš raditi kao direktor bez zasnivanja radnog odnosa.

A najbolje da ti računovođa kome veruješ izračuna tačne podatke šta plaćaš u kojoj varijanti, a odluka je tvoja. Ušteda na fiskalnim davanjima ili veća penzija kad za to dođe vreme.