Za razliku od preduzetnika, preduzeća se ne mogu staviti u stanje mirovanja i u slučaju prestanka poslovanja nad preduzećem se pokreće likvidacija ili stečaj.

Likvidaciju pokreće osnivač preduzeća, dok stečaj pokreće neko od poverilaca ili sam stečajni dužnik. Stečaj se pokreće pred privrednim sudom, a zatim se prijavljuje u APR. Isto važi i za likvidaciju. Firme koje su u postupku likvidacije ili stečaja, prilikom pokretanja procedure, u nazivu dobijaju dodatno: „u likvidaciji“ ili „u stečaju“.

Prilikom pokretanja postupka potrebno je sastaviti vanredni finansijski izveštaj na dan koji prethodi danu upisa statusne promene na APR. Ukoliko se postupak likvidacije ili stečaja ne završi do kraja poslovne godine, preduzeće je u obavezi da uradi finansijski izveštaj na dan 31.12. i to za celu poslovnu godinu. Ovo se smatra redovnim finansijskim izveštajem, a u narednoj poslovnoj godini se nastavljaju radnje i procedure, sve do okončanja likvidacije ili stečaja. Na svim obrascima stavlja se naznaka „statusna promena“, „stečaj“ ili „likvidacija“, u zavisnosti od toga za koju namenu se radi finansijski izveštaj.

Opšti uslov za pokretanje likvidacije

Opšti uslov za pokretanje likvidacije je da preduzeće ima dovoljno sredstava za namirenje svojih obaveza iz poslovanja. Otvaranje postupka likvidacije znači prestanak obavljanja delatnosti, tačnije prestanak rada preduzeća i da bi se otpočeo postupak likvidacije potrebno je doneti odluku o pokretanju likvidacije i podneti registracionu prijavu APR, na osnovu koje se dobija rešenje kojim se prijava usvaja. Registracija likvidacije proizvodi pravno dejstvo prema trećim licima narednog dana od dana objavljivanja.

Predaja finansijskog izveštaja

Firme su u obavezi da predaju završni račun (finansijski izveštaj) za svaku godinu poslovanja i to se smatra redovnim finansijskim izveštajem. Završni račun se predaje za period 01.01. do 31.12. kalendarske godine i sve poslovne promene koje pripadaju datoj godini iskazuju se u tom završnom računu.

Rok za predavanje završnog računa je 31.03. tekuće godine za prethodnu godinu.

Izuzetak od ovog pravila je da „zavisno pravno lice sa sedištem u Republici Srbiji čije matično pravno lice sa sedištem u inostranstvu ima poslovnu godinu različitu od kalendarske godine, može, uz saglasnost ministra nadležnog za poslove finansija, odnosno Komisije za hartije od vrednosti za pravna lica iz njene nadležnosti, da sastavlja i objavljuje redovan godišnji finansijski izveštaj sa stanjem na poslednji dan poslovne godine koja je različita od kalendarske. Zavisno pravno lice je u obavezi da primenjuje poslovnu godinu različitu od kalendarske u kontinuitetu, a najmanje pet godina od početka primene poslovne godine koja je različita od kalendarske.“ (član 29. Zakona o računovodstvu).

Zakon o računovodstvu takođe predviđa da se vanredni finansijski izveštaji sastavljaju i podnose APR u slučajevima statusnih promena: spajanje pravnih lica, podela i odvajanje, kao i prodaje pravnog lica.

Obzirom da stečajni postupak sprovodi stečajni upravnik, u nastavku teksta baviću se samo likvidacijom.

Šta sadrži rešenje o likvidaciji?

Rešenje o likvidaciji takođe se objavljuje na internet stranici registra privrednih subjekata, traje 90 dana i sadrži:

  1. Poziv poveriocima da prijave svoja potraživanja,
  2. Adresu sedišta preduzeća ili adresu za prijem pošte, na koju poverioci mogu da prijave svoja potraživanja i
  3. Upozorenje da će potraživanja poverilaca biti odbijena ako se ne prijave najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka perioda trajanja oglasa.

U odluci o pokretanju likvidacije neophodno je imenovati likvidacionog upravnika, koji će voditi postupak likvidacije. Imenovanjem likvidacionog upravnika svim ostalim zastupnicima preduzeća prestaju prava zastupanja, čak i ako preduzeće ima samo jednog direktora koji je istovremeno i osnivač.

Ukoliko preduzeće ima zaposlene radnike, radni odnos prestaje po sili zakona.

 

 

Dostavljanje likvidacionog bilansa

Otpočinjanjem likvidacije dostavlja se početni likvidacioni bilans, koji se dostavlja na APR kao bilo koji drugi završni račun, osim što je ovo vanredni finansijski izveštaj. Likvidacioni bilans (likvidacioni završni račun) se dostavlja najkasnije u roku od 30 dana od dana početka likvidacije. U istom tom roku likvidacioni bilans se dostavlja ortacima, komplementarima, odnosno skupštini i oni su u obavezi da donesu odluku o usvajanju početnog likvidacionog bilansa, najkasnije u roku od 30 dana od dana kada im je podnet na usvajanje.

Prilikom popunjavanja vanrednih finansijskih izveštaja, gde spada i likvidacioni bilans, popunjavaju se podaci i za tekuću i za prethodnu poslovnu godinu, osim ako je pravno lice osnovano u tekućoj godini i u istoj godini pokrenuta likvidacija. Tada se podaci prethodne godine ne popunjavaju.

Početni likvidacioni izveštaj se sastavlja najranije 90 dana, a najkasnije 150 dana od dana početka likvidacije i sadrži:

1) listu prijavljenih potraživanja;

2) listu priznatih potraživanja;

3) listu osporenih potraživanja sa obrazloženjem osporavanja;

4) podatak da li je imovina društva dovoljna za namirenje svih obaveza društva, uključujući i osporena potraživanja;

5) neophodne radnje za sprovođenje likvidacije;

6) vreme predviđeno za završetak likvidacije;

7) druge činjenice od značaja za sprovođenje likvidacije.

Pored početnog likvidacionog izveštaja, likvidacioni upravnik u toku likvidacije podnosi godišnje likvidacione izveštaje o svojim radnjama, sa obrazloženjem razloga zbog kojih se likvidacija nastavlja, a najkasnije u roku od šest meseci po isteku svake poslovne godine.

Na kraju, nakon isplate poverilaca, likvidacioni upravnik sastavlja:

1) završni likvidacioni bilans;

2) izveštaj o sprovedenoj likvidaciji;

3) pisanu izjavu da je uputio obaveštenje svim poznatim poveriocima, kao i da su sve obaveze društva po osnovu prijavljenih potraživanja i potraživanja koja se u smislu ovog zakona smatraju prijavljenim izmirene u potpunosti i da se protiv društva ne vode drugi postupci;

4) predlog odluke o raspodeli likvidacionog ostatka društva.

Utvrđivanje rezultata i porez na dobit

Firma u likvidaciji, pored podnošenja završnog računa ima i obavezu dostavlja Poreskog bilansa i poreske prijave za porez na dobit, na isti način kao i u redovnom poslovanju. To podrazumeva obračun poreske amortizacije, izveštaj o transfernim cenama – ukoliko je bilo takvih transakcija i sve ostalo što se radi prilikom podnošenja poreske prijave za porez na dobit.

Takođe, ima pravo da oporezivu dobit umanji za iznos gubitaka iz ranijih poreskih perioda,

Okončanje postupka likvidacije

Po okončanju likvidacije sastavlja se i podnosi završni likvidacioni bilans, čime preduzeće prestaje da postoji.

Obzirom da sam postupak likvidacije nije komplikovan, ali je relativno dugotrajan zbog rokova koji moraju da se ispoštuju, moguće je obustaviti postupak likvidacije u toku samog trajanja likvidacije. Odluka o obustavi likvidacije takođe se dostavlja i registruje na APR.

Obustava likvidacije se najčešće dešava tako što se izvrši prodaja privrednog društva, mada može i da se dogodi da skupština donese odluku o nastavljanju poslovanja, čime se takođe postupak likvidacije prekida.

Likvidacioni upravnik

Zakon o privrednim društvima propisuje obavezu privrednog društva da imenuje likvidacionog upravnika. Ukoliko preduzeće ne imenuje likvidacionog upravnika, svi registrovani zakonski zastupnici preduzeća postaju likvidacioni upravnici, zato je dobro imenovati jedno lice koje će obavljati poslove likvidacije.

Likvidacioni upravnik se smatra poveriocem društva u likvidaciji i naknada troškova i naknada za rad likvidacionog upravnika ulazi u likvidacionu masu, koja se raspodeljuje likvidacijom.

Likvidacioni upravnik ima pravo da mu se nadoknade svi troškovi koje je imao u sprovođenju likvidacije, kao i na isplatu naknade za rad. Visinu naknade određuje skupština.

Visina naknade za rad likvidacionog upravnika nije ograničena principom minimalne zarade, niti najnižom osnovicom za plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje, ali upravo zato treba opredeliti realnu vrednost koja se isplaćuje za radno angažovanje.

Likvidacioni upravnik može biti angažovan po ugovoru bez zasnivanja radnog odnosa i u tom slučaju je obračun poreza i doprinosa isti kao kod obračuna ugovora o delu, na primer. Ukoliko je likvidacioni upravnik u radnom odnosu tada se plaća porez po stopi od 20% i doprinos za PIO po stopi od 24%. Ako nije u radnom odnosu, pored navedenih obaveza plaća se i doprinos za zdravstvo po stopi od 10,3%.

Osnivač preduzeća kao likvidacioni upravnik

Osnivač preduzeća može da preuzme ulogu likvidacionog upravnika i kao takav i dalje zadržava svojstvo osiguranika samostalnih delatnosti, što znali da i dalje postoji obaveza plaćanja doprinosa podnošenjem obrasca PP ODO.

Ministarstvo rada je objavilo Mišljenje o toj problematici:

"Imajući u vidu navedeno, osnivač odnosno član privrednog društva koji je upisan u Registar Agencije za privredne registre, kao likvidacioni upravnik privrednog društva u likvidaciji u skladu sa zakonom, ovlašćen je da zastupa privredno društvo u likvidaciji i shodno tome stiče svojstvo osiguranika samostalnih delatnosti u smislu člana 12. stav 1. tačka 2) Zakona, sa danom upisa u navedeni registar.

Nadalje, osnivač odnosno član privrednog društva koji je bio zakonski zastupnik - direktor u skladu sa zakonom i koji je zbog otvaranja postupka likvidacije brisan iz Registra Agencije za privredne registre a nakon toga imenovan za likvidacionog upravnika i kao likvidacioni upravnik upisan u navedeni registar, i dalje ima svojstvo osiguranika po osnovu zastupanja privrednog društva čiji je osnivač odnosno član, shodno članu 12. stav 1. tačka 2) Zakona, samo sada kao likvidacioni upravnik, s obzirom na to da je upisan u registar kao likvidacioni upravnik i da je u skladu sa zakonom ovlašćen da zastupa privredno društvo u likvidaciji. S tim u vezi, imajući u vidu da se u oba slučaja radi o zastupanju privrednog društava od strane njihovog osnivača odnosno člana, osnov za obavezno osiguranje ostaje isti.

Pitanja koja se odnose na primenu podzakonskog akta kojima je uređen jedinstveni kodeks šifara za unos podataka u jedinstvenu bazu Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja, kao i pitanja koja se tiču vođenja upravnog postupka nisu razmatrana, imajući u vidu da ista nisu u nadležnosti ovog ministarstva."

Deo mišljenja Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, br. 011-00-107/2023-07 od 9.10.2023. godine

Ukoliko je za osnivača, koji je likvidacioni upravnik, ugovorena isplata neto naknade, pored podnete poreske prijave PP ODO, preduzeče u likvidaciji je u obavezi da za ovu isplatu podnese i poresku prijavu PPP PD uz plaćanje fiskalnih obaveza po podnetoj prijavi.