Ponekad roditelji za života raspodele imovinu svojoj deci i to se uredno sprovede kroz vlasništvo nad nekretninom. Dete postane novi vlasnik nekretnine i jednog momenta odluči da tu nekretninu proda. Postavlja se pitanje da li se plaća porez na kapitalni dobitak, ako je od momenta prenosa vlasništva prošlo manje od deset godina, obzirom da je prethodni vlasnik bio roditelj ili roditelji?

"Odredbom člana 72. stav 1. tačka 1) Zakona o porezu na dohodak građana  propisano je da kapitalni dobitak, odnosno gubitak u smislu ovog zakona predstavlja razliku između prodajne cene prava, udela i hartija od vrednosti i njihove nabavne cene, ostvarenu prenosom stvarnih prava na nepokretnostima.

Prema odredbi člana 72. stav 2. Zakona, pod prenosom iz stava 1. tog člana Zakona smatra se prodaja ili drugi prenos uz novčanu ili nenovčanu naknadu.

Obveznik poreza na kapitalni dobitak je svako fizičko lice, uključujući i preduzetnika, koje je izvršilo prenos prava, udela i hartija od vrednosti iz stava 1. člana 72. Zakona (član 72. stav 4. Zakona).

Odredbom člana 72a stav 1. Zakona propisano je da se kapitalnim dobitkom, odnosno gubitkom u smislu ovog zakona ne smatra razlika nastala prenosom prava, udela ili hartija od vrednosti, kada:

1) su stečeni nasleđem u prvom naslednom redu;

2) se prenos vrši između bračnih drugova i krvnih srodnika u pravoj liniji;

3) se prenos vrši između razvedenih bračnih drugova, a u neposrednoj je vezi sa razvodom braka;

4) se vrši prenos dužničkih hartija od vrednosti čiji je izdavalac Republika, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili Narodna banka Srbije;

5) je obveznik izvršio prenos prava, udela ili hartija od vrednosti koje je pre prenosa imao u svom vlasništvu neprekidno najmanje deset godina;

6) se u statusnoj promeni vrši zamena akcija, odnosno udela koje obveznik ima u privrednom društvu prenosiocu, isključivo za akcije, odnosno udele u privrednom društvu sticaocu u skladu sa zakonom kojim se uređuju privredna društva.

Pravo na poresko izuzimanje kod prodaje prava, odnosno udela iz stava 1. tačka 5) ovog člana, u slučaju kada je tokom perioda vlasništva dolazilo do promene procenta prava, odnosno učešća u kapitalu, obveznik može da ostvari u odnosu na procentualni deo prava koji je neprekidno najmanje deset godina imao u vlasništvu, odnosno deo udela po osnovu koga je neprekidno najmanje deset godina imao pravo učešća u kapitalu, u procentu koji je jednak procentu koji je inicijalno stečen najmanje deset godina pre prodaje prava, odnosno udela (član 72a stav 2. Zakona).

Prodajnom cenom, za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, smatra se ugovorena cena, odnosno tržišna cena koju utvrđuje nadležni poreski organ ako oceni da je ugovorena cena niža od tržišne (član 73. stav 1. Zakona).

Nabavnom cenom, za svrhu određivanja kapitalnog dobitka, u smislu ovog zakona, smatra se cena po kojoj je obveznik stekao pravo, udeo ili hartiju od vrednosti (član 74. stav 1. Zakona).

Prema odredbi člana 75. stav 1. Zakona, ako je pravo obveznik stekao poklonom ili nasleđem, nabavnom cenom iz člana 74. stav 1. ovog zakona smatra se cena po kojoj je poklonodavac, odnosno ostavilac stekao to pravo, a ako ne može da se utvrdi ta cena onda njihova tržišna vrednost u momentu sticanja tog prava od strane poklonodavca, odnosno ostavioca, utvrđena od strane nadležnog poreskog organa.

Prema odredbi člana 9. stav 1. Zakona o nasleđivanju ("Sl. glasnik RS", br. 46/95, 101/2003 - odluka USRS i 6/2015) prvi nasledni red čine ostaviočevi potomci i njegov bračni drug.

Odredbom člana 50. Zakona o nasleđivanju propisano je da se poklonom smatra svako odricanje od prava, pa i odricanje od nasleđa u korist određenog naslednika, otpuštanje duga, ono što je ostavilac za života dao nasledniku na ime naslednog dela ili zbog osnivanja ili proširenja domaćinstva ili obavljanja zanimanja, kao i svako drugo besplatno raspolaganje.

Imajući u vidu navedeno, prihod kao pozitivna razlika između prodajne i nabavne cene prava svojine na nepokretnosti, koji fizičko lice ostvari po osnovu prodaje prava svojine na nepokretnosti koja je stečena nasleđem u prvom naslednom redu, nije predmet oporezivanja porezom na kapitalni dobitak saglasno odredbi člana 72a stav 1. tačka 1) Zakona.

U slučaju kada fizičko lice izvrši prenos uz naknadu stvarnog prava na nepokretnosti koje je pre prenosa imalo u svom vlasništvu neprekidno najmanje deset godina a tokom perioda vlasništva nije dolazilo do promene procenta prava, prihod koji po tom osnovu ostvari kao razliku između prodajne i nabavne cene prava ne podleže oporezivanju porezom na kapitalni dobitak saglasno odredbi člana 72a stav 1. tačka 5) Zakona.

Saglasno tome, kada se prenos prava svojine na nepokretnosti vrši između krvnih srodnika u pravoj liniji, u konkretnom slučaju, između roditelja i deteta, tako što otac izvrši prenos prava svojine na nepokretnosti, uz naknadu, na svoje dete, po osnovu tog prenosa ostvaruje se pravo na izuzimanje od poreza na kapitalni dobitak prema članu 72a stav 1. tačka 2) Zakona. S tim u vezi, kada fizičko lice (u konkretnom slučaju, dete) tako stečeno pravo svojine prenese uz naknadu (proda) trećem licu, ne može da se ostvari pravo na poresko izuzimanje iz člana 72a stav 1. tačka 2) Zakona s obzirom da se ono odnosi samo za slučaj prenosa uz naknadu između krvnih srodnika u pravoj liniji (u konkretnom slučaju, između roditelja i deteta).

Dakle, kada fizičko lice izvrši uz naknadu prenos prava svojine na nepokretnosti, koju je imalo u svom vlasništvu pet godina, a steklo je od svog roditelja ugovorom o poklonu, prihod koji ostvari kao pozitivnu razliku između prodajne i nabavne cene oporezuje se porezom na kapitalni dobitak saglasno čl. 72. do 77. Zakona."

(Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-18/2023-04 od 24.11.2023. godine)